Odjeci reformacije u Vojnoj krajini na području Hrvatske u 16. stoljeću bili su slabi. U Karlovcu kao glavnoj utvrdi Hrvatske krajine nalazio se protestantski propovjednik koji se brinuo o malobrojnim pripadnicima evangeličke vjeroispovijesti koji su uglavnom dolazili iz redova časnika austrijsko-njemačkog podrijetla ili su bili pripadnici njemačkih vojnih posada. Imajući u vidu slabu zastupljenost vjeroispovijesti proizašlih iz reformacije na vojnokrajiškom području tijekom 16. i 17. stoljeća, autorica se u radu usredotočuje na postupnu promjenu te situacije krajem 18. i u 19. stoljeću u novonastalim dijelovima Vojne krajine, od Slavonije preko Banata do Erdelja. Na tom području, koje je nakon velikog rata s Osmanlijama krajem 17. stoljeća postalo dio proširene habsburške vojne zone, tijekom 18. stoljeća dolazi do velikih upravnih, demografskih, crkveno-konfesionalnih i gospodarskih promjena. Autoričino se istraživanje fokusira na migracije i plansko naseljavanje u slavonsko-srijemskom dijelu Vojne krajine koje se provodilo radi održavanja funkcionalnosti vojnokrajiškog sustava. U okviru intenzivnih i brojnih migracija na području slavonsko-srijemskih pukovnija tijekom 18. i 19. stoljeća naseljavanje obitelji protestantskih vjeroispovijesti (angesiedlete accatholische Familien) bilo je uglavnom usmjereno prema srijemskom dijelu Vojne krajine, osobito na područje Petrovaradinske pukovnije. Kao što je pokazao C. B. Hietzinger u svojoj knjizi Statistik der Militärgränze (1817. – 1823.), broj pripadnika protestantske vjeroispovijesti na području Vojne krajine početkom 19. stoljeća bio je višestruko manji u usporedbi s prevladavajućim katoličkim i pravoslavnim stanovništvom. Uzimajući u obzir zakonski okvir i odredbe koje su regulirale naseljavanje protestanata u Vojnu krajinu, u radu se, na temelju izvornoga arhivskoga gradiva i usporedbom s već objavljenim podacima, prikazuju razlozi, okolnosti i tijek naseljavanja protestantskih obitelji, njihovo podrijetlo i uvjeti pod kojima su naseljavani. Pritom se opisuju njihove materijalne prilike u novoj sredini, mogućnosti obavljanja vjerskih obreda, odnos stanovništva većinskih vjeroispovijesti prema njima te njihove građanske i vjerske slobode u Slavonskoj vojnoj krajini.

KLJUČNE RIJEČI: protestantske obitelji, naseljavanje, Slavonsko-srijemska vojna krajina (granica), Nijemci; 18. i 19. stoljeće