Jezik jugoslavenske djece koja žive u Švedskoj: (preliminarni rezultati sociolingvističkog istraživanja)

Sažetak

Daju se preliminarni rezultati sociolingvističkog anketiranja pedesetero djece jugoslavenskog porijekla, govornika hrvatskoga ili srpskoga, u dobi od 10 do 18 godina, koja žive i školuju se u Lundu i Malmöu. Svrha anketiranja jest snimiti jezičnu kompetenciju na materinskom jeziku (pismenim putem), identificirati jezične probleme djece koja žive izvan domovine i istražiti im uzroke. Uz lingvističke metode prikupljanja podataka (npr. test poznavanja L1 na lingvističkim razinama fonologije, morfologije, sintakse, leksika i ortografije, te slobodni sastav), upotrijebljeni su sociološki (sociolingvistički) parametri kako bi se ispitalo (ili ponovno potvrdilo) koji to faktori, jezični i izvanjezični, djeluju na očuvanje, odnosno raslojavanje i zaboravljanje materinskog jezika.
Preliminarni rezultati već omogućuju neke zaključke, od kojih iznosimo: 1) Sva su djeca savladala švedski jezik, pohađaju redovite švedske škole i na njima postižu primjeran uspjeh; 2) komunikacijski doseg materinskog jezika veoma je skroman, ograničenost upotrebe L1 samo na neke pojedince (roditelje) i samo na neke situacije (dom) svjedoče o njegovoj marginalizaciji; 3) prepoznavanje jezičnih normi materinskog jezika ima prevagu nad upotrebom tih znanja u pismenom izražavanju. Pismeno je izražavanje na materinskom jeziku uglavnom siromašno, s malim fondom korištenih riječi i visokim stupnjem stereotipnosti rečenične konstrukcije.