Sadašnji kulturni trenutak češke narodnosti u SR Hrvatskoj

Sažetak

Poslijeratni društveno-ekonomski razvoj Jugoslavije značajno je utjecao na organiziranost i kulturni život češke narodnosti u SR Hrvatskoj. Unutrašnje migracije dovele su do odlaska mladih sa sela, a reemigracija u Čehoslovačku bila je uzrok odlaska najkreativnijih i najistaknutijih ličnosti. Rezultat tih procesa bio je ograničavanje ljudskog faktora i baze dotadašnjih središta narodnosti, kao i pad kvalitete kulturnih aktivnosti. Razvoj i prodor masovne kulture pridonio je izraženom padu interesa za kulturne aktivnosti i za radom u društvima. Za razliku od prijeratnog razdoblja, danas glavnu osovinu kulturnog života Čeha ne čini više raznovrstan rad u društvima, nego velike manifestacije tipa smotri (npr. »Žetvene svečanosti«). U većini društava kulturne se aktivnosti obavljaju u skladu s programom nastupa na smotrama, ali samostalnog kontinuiranog rada nema. Najveći problem jest animirati omladinu da se bavi kulturnim radom. Glavne kulturne aktivnosti jesu njegovanje folklora, dramski amaterizam i estradne priredbe, te koncerti duhačkih orkestara. U te aktivnosti omladina se uključuje ovisno o njihovoj privlačnosti. U zadnje dvije godine pokazalo se da u radu sa mladima najveće uspjehe postižu sekcije ili grupe pod vodstvom mladih voditelja koji preferiraju suvremeniji način rada, te aktualniji repertoar. Značajnu ulogu u kulturnom životu Čeha ima Savez Čeha i Slovaka, koji putem savjeta koordinira i osmišljava sav kulturni život narodnosti. Manifestacije i smotre u središtu su pažnje Saveza, koji radi podizanja kvalitete surađuje s odgovarajućim ustanovama u nas i u ČSSR. Za bolje osmišljavanje kulturnog života Savez bi ipak trebao precizirati dugoročniju i racionalnu kulturnu politiku, kojom bi se više poticao kontinuiran i stalniji rad u društvima, kako manifestacije ne bi bile svrha sebi.