Suvremeni etnički procesi u Kazahstanu

Sažetak

U članku se razmatraju etnički procesi u današnjem Kazahstanu medu osnovnim narodima i narodnostima koji ga naseljavaju: Kazasi, Rusi i drugi evropski narodi uključujući i Nijemce, te brojčano male skupine nekih azijskih naroda (Uzbeka, Ujgura, Dungana, Azerbajdžanaca), Tatari i Korejci. U određivanju tendencija njihova etničkog razvoja korišteni su statistički podaci o demografskoj dinamici pripadnika pojedinih etnija o udjelu osoba koje smatraju jezik svoje narodnosti ili druge jezike (ruski i kazaški) svojim materinjim, te o broju nacionalno mješovitih brakova. Za Kazahe, Ruse i Nijemce danas su svojstveni etnokonsolidacijski procesi. Sve skupine evropskog stanovništva gravitiraju ka Rusima, a Ukrajinci, Bjelorusi i neke malobrojne neslavenske grupe asimiliraju se s njima u jezičnom pogledu i u nacionalno mješovitim brakovima. Običajna kultura evropskog stanovništva Kazahstana u velikoj je mjeri izgubila etnospecifične crte i stekla internacionalne forme. Skupine azijskih naroda približavaju se Kazasima, no njihova jezična i fizička asimilacija gotovo je odsutna. U njihovoj običajnoj kulturi sačuvane su tradicionalne svojstvenosti. Međuetnički odnosi u republici pretrpjeli su znatan utjecaj nacionalne politike provedene u godinama zastoja. Prijašnje rukovodstvo republike stvorilo je uvjete prvenstva za Kazahe, zanemarujući interese drugih nacionalnih skupina. To je zaoštrilo kazaško-ruske, kazaško-njemačke i druge odnose.