O etnosu u prošlosti i sadašnjosti

Sažetak

Pozivajući se na grčku, židovsko-kršćansku i staroslavensku tradiciju, autor najprije zaključuje da je pojam "etnos" bio višeznačajan u predmodernom vremenu, te da se definira tek u suvremenoj znanosti. Ipak, slavenski prijevod etnosa, prema autoru, ukazuje na »jezik« kao korisnu analogiju za shvaćanje etnosa i etničnosti. U daljnjem tekstu raspravlja se o genezi i o relacijama etnosa. Među inim, tvrdi se da je etničnost opća antropološka kategorija koja nastaje usporedo s razvojem samoga čovjeka, a odnosi se na (»historijsku«) svijest o zajedništvu. Ta svijest određuje i vanjsku relaciju između pripadni¬ka zajednice (»nas«) i stranaca (»njih«). S vremenom, međutim, raste značaj i unutrašnje relacije između kolektiva u cjelini i pojedinaca u njemu. U zadnjem dijelu rada autor pokušava odrediti mjesto etnosa i etničnosti u suvremenom razvijenom društvu. Pri tome smatra da se problematika etnosa u suvremenom svijetu ne može svesti na pitanje razvoja nacija, te da bi trebalo istraživati mogućnosti etnosa / etničnosti mimo ili poslije nacije. S druge strane, dinamiku suvremenih etničkih identiteta autor vidi kao međuigru između slobodnog izbora, posredovane historijske svijesti i onoga što su pojedini članovi konkretnih zajednica naslijedili i/ili prisvojili u doba svoje socijalizacije i individualizacije.