Vanjske migracije i naturalizacija migranata iz Hrvatske (ratna perspektiva)

Sažetak

Neodređenost i neizvjesnost duljine rada u inozemstvu, službeno eufemistički obilježene kao "privremenost", dugogodišnjim odgađanjem povratka u domovinu transponiraju se u stalnost (trajnost), pa i u uzimanje stranog državljanstva (naturalizaciju). Ovom procesu pridonose razni čimbenici, u prvom redu nezadovoljavajući gospodarski i socijalni razvitak u domovini – s jedne strane, ali i postignuti životni standard, spajanje obitelji i novorođena djeca u inozemstvu – s druge strane. Vanjski migranti iz Republike Hrvatske stapaju se u stranim statistikama s ostalim Jugoslavenima, pa je o učestalosti pojave moguće suditi tek na temelju grubih procjena. Opravdano se, ipak, pretpostavlja da je naturalizacija građana Hrvatske najčešća u Njemačkoj i Austriji, ali i u Švicarskoj. Ratna zbivanja u Hrvatskoj, i njihove posljedice, mogle bi intenzivirati ovaj proces.