Stavovi prema migrantskim radnicima i tražiteljima azila u istočnoj Slavoniji: dimenzije, odrednice i razlike

Sažetak

Ulazak Hrvatske u EU donio je nove istraživačke izazove i probleme u području istraživanja migracijskih tokova i trendova te u području istraživanja stavova i percepcija stvarnih i mogućih imigranata. Cilj je ovoga rada istražiti stavove stanovnika dviju hrvatskih najistočnijih županija prema dvjema kategorijama imigranata: migrantskim radnicima i tražiteljima azila. Istraživanje je provedeno ubrzo nakon priključivanja Hrvatske EU-u, u rujnu 2013., a prikazani podaci dio su većeg istraživanja različitih aspekata migracijske i etničke problematike. Primjenom metode ankete istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 1100 odraslih ispitanika iz dvije županije: Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske. Podaci su analizirani nizom multivarijatnih statističkih procedura. Dobiveni rezultati pokazuju izraženu percepciju migrantskih radnika u okviru dimenzije kulturne prijetnje uz izražen značajan stupanj društvene distance. Nadalje, tražitelji azila doživljavaju se kao sigurnosna i ekonomska prijetnja. Dva analizirana regresijska modela pokazuju prilično ujednačene učinke prediktorskih varijabli na percepciju migrantskih radnika i tražitelja azila. U okviru analize učinka sociodemografskih karakteristika ispitanika značajan učinak na obje zavisne varijable imale su dob i politička orijentacija, pri čemu su stariji i politički desno orijentirani ispitanici izražavali negativnije stavove prema objema skupinama. Od ostalih sociodemografskih varijabli obrazovanje ispitanika imalo je značajan učinak na percepciju migrantskih radnika, a etničnost ispitanika na percepciju tražitelja azila. U drugom se modelu analizirao učinak odabranih političkih stavova i vrijednosnih orijentacija, pri čemu rezultati pokazuju da ispitanici koji su skloniji konzervativizmu, koji podržavaju agresiju i submisiju, društvenu dominaciju, autoritarnost i društvenu alijenaciju, ispitanici koji odbacuju društveno orijentirane vrijednosti te izražavaju veći interes za politiku statistički značajno više izražavaju negativne stavove prema objema skupinama. Razlike u predikciji dviju zavisnih varijabli pokazuju da liberalniji i obrazovaniji ispitanici iskazuju pozitivnije stavove prema migrantskim radnicima, a Srbi (u odnosu na Hrvate) i ispitanici koji odbacuju anti-EU orijentaciju pozitivnije stavove prema tražiteljima azila. Dobiveni rezultati uspoređuju se s drugim relevantnim istraživanjima, pri čemu se raspravlja o opaženim razlikama i sličnostima te se daju preporuke za daljnja istraživanja.

Ključne riječi:
migrantski radnici; tražitelji azila; imigracija; stavovi; istočna Hrvatska