Hrvatski građani na radu u inozemstvu: razmatranje popisnih podataka 1971, 1981. i 1991.

Sažetak

U radu se razmatraju podaci popisa 1991. za kontingent hrvatskih građana na radu u inozemstvu ("radnici") i za članove obitelji koji s njima borave ("članovi obitelji") te uspoređuju s podacima prijašnjih popisa (1971. i 1981). Godine 1991. u inozemstvu je radilo/boravilo 285 216 hrvatskih građana (11,9% više nego 1971 ). Glavne podskupine imaju suprotno kretanje: broj se "radnika" smanjio 22,0%, a "članova obitelji" povećao tri i pol puta. Zbog toga je došlo do promjene omjera: "radnici" 61,5%, "članovi obitelji" 38,5% (1971. bilo je 88,2:11,8). Strukturne promjene pokazuju zrelost procesa. Među zemljama rada Njemačka je na piVom e mjestu u svim popisima, ali se udjel "radnika" koji u njoj rade smanjio sa 70,1 (1971) na 53,5% (1991). Najveći porast broja "radnika" i "članova" bilježe prekomorske zemlje (djelomice i zbog boljega popisnoga obuhvata). Među "radnicima" (1991) bilo je 62% muškaraca i 38% žena (indeks udjela žena 1991/71 . iznosi 103,3). Više od 2/3 "radnika" (67,7%) radi u inozemstvu "10 i više godina". Starenje je promatrane skupine očigledno; udjel "mladih" (do 29 godina) triput je manji nego 1971, a "starih" (55 i više godina) čak četiri puta veći. Prosječna dob radnika u inozemstvu bila je 1971. oko 30,7 godina, 1981. 37,6 te 1991. 41,2 godine. U razmatranu razdoblju došlo je i do vidljiva poboljšanja obrazovne strukture. Udjel pojedinih narodnosti među "radnicima" nije razmjeran udjelu u ukupnom stanovništvu Hrvatske; prisutna je selektivnost po narodnosnom obilježju.