Sukobi kao posljedica migracija

Bojan Trnovšek

Sažetak


Proces doseljavanja radne snage, odnosno imigracijski tokovi 60-ih godina, prvi su put u povijesti promijenili Sloveniju u imigracijsko društvo. Doseljavanje se odvijalo pretežito u rudarska i industrijska mjesta. Prema popisu 1991, u Sloveniji je već bilo oko 227.000 trajno nastanjenih doseljenika. Riječ je o imigraciji radne snage, koja je pretežito nekvalificirana i dolazi iz posve tuđe kulturno-povijesne okoline. Nakon osamostaljivanja 1991. Republika Slovenija je donijela dva važna zakona koja su dotaknula selidbene tokove u Sloveniji − Zakon o državljanstvu Republike Slovenije i Zakon o strancima. Danas je Slovenija, s jedne strane, tipična tranzitna država za istočnoevropske i azijske migrante, a s druge je strane tipično imigrantsko društvo za građane iz nekadašnjih jugoslavenskih republika, pogotovo onih iz kriznih područja. Zemljopisni položaj Slovenije ima u migracijskim zbivanjima ulogu tampona za migracijske pritiske iz istoka, usmjerenih na zapad. Danas su u slovenskom poslijeosamostaljenom društvu sve etničke predrasude i neprijateljstva našli plodno tlo za razvitak. Razlozi za to su uglavnom nezaposlenost, politička nestabilnost i neprestana neizvjesnost glede buduće uspješnosti gospodarstva, pa i način kako službena politika savlađuje i nadzire priljev imigranata i izbjeglica u Sloveniju. Prisutnost mnoštava raseljenih osoba, kojih su jezik, način življenja i vrednote drukčije od slovenskog iskustva, znači − po prvi put u novijoj povijesti slovenskog društva − stvarnu nesigurnost od diskriminacije i u konačnoj fazi upozorava na primjenu nasilja u uređivanju osobnih i javnih netrpeljivosti i neprijateljstava.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes. ISSN 1333-2546; E-ISSN 1848-9184; DOI: 10.11567/met