Podrijetlo i raseljavanje uralskih naroda

Emil Heršak

Sažetak


Rad analizira problem nastanka i mogućih ranih seoba uralskih, ugrofinskih i samodijskih naroda. Nakon uvoda, u kojem identificira uralske narode i komentira razvitak uralske teorije, autor opisuje dva pristupa o genezi tih naroda. Prvi naziva »starosjedilačkim«, drugi »migracijskim«. Prema prvomu, koji se obično veže za nastanak finskih naroda, taj se razvitak odvijao neisprekidano od prapovijesti, oko Baltika i u susjednim krajevima gdje će se pojaviti povijesni finski narodi. Prema »migracijskom« pristupu, važnu ulogu imale su seobe s Urala ili istočnije. Okvir za te seobe može se naći u skupini srodnih arheoloških kultura s tzv. »Češljanim« ili »jamično-češljanim« keramičkim uzorima. Nakon odlaska Samodijaca oko 4000 pr.n.e., zadržalo se jedinstvo ugrofinskih plemena, ali s daljnjim širenjem s Urala u Evropu, ugrofinski se podijelio u drugom tisućljećju pr.n.e. na finski krug na zapadu i ugarski na istoku. Nije poznato gdje se samodijski dotad razvio, no osim gledišta o nastanku Samedijaca u Sibiru, postoje teze da se razvio na sjeveroistoku Evrope. Na kraju, autor razmatra i stare (stare-nove) teze o vezama uralskih naroda s altajskim skupinama.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes. ISSN 1333-2546; E-ISSN 1848-9184; DOI: 10.11567/met