Osnovne značajke i posljedice migracijskih kretanja u Bosni i Hercegovini

Sažetak

Migracije na prostoru Bosne i Hercegovine imaju važnu kulturno-povijesnu ulogu i uzrok su ekonomskih i demografskih promjena. Negativni saldo već je dugo osnovna značajka migracija. Osim jake emigracije s bosanskohercegovačkih prostora, intenzivne su i unutarnje migracije stanovništva. One su pridonijele regionalnim razlikama u kretanju broja stanovnika i prouzročile nastanak egzodusnih i koncentracijskih područja unutar regija. Istodobno se pojačava ruralni egzodus na jednoj strani i porast stanovništva u središtima općina na drugoj. U procesu demografskog pražnjenja dolazi do gašenja pojedinih seoskih naselja i otežane reprodukcije stanovništva. Broj općina čiji se broj stanovnika smanjuje povećao se za oko 13% u razdoblju 1953.–1991. U 1991. se u odnosu na 1981. smanjio broj imigracijskih općina na jedanaest, a broj emigracijskih je porastao na 98. Zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, od posljednjeg popisa 1991. do 1999. samo 24 općine bilježe porast stanovnika, što je posljedica migracijskih kretanja. Općine 1999. imaju nejednak odnos domicilnoga i raseljenog stanovništva, ovisno o pripadnosti entitetima, ali i kantonima.