Etničke migracije na prostoru Vojvodine u drugoj polovini 20. stoljeća

Sažetak

Migracije stanovništva su značajna društvena pojava koja je nesumnjivo obilježila posljednje desetljeće XX. stoljeća. Političke promjene devedesetih godina učinile su migracije još aktualnijim s demografskoga, ekonomskog i pravnog stanovišta, imajući na umu ne samo njihov opseg, već i nove specifične oblike migracijskih kretanja (dobrovoljne i prisilne migracije, etnocentrične migracije, izbjeglice, interno raseljene osobe i dr.), njihove uzroke i posljedice. Dezintegracija zemlje, rat na prostoru bivše Jugoslavije i stvaranje novih etnonacionalnih država, »etničko čišćenje« i drugo, rezultirali su golemim migracijama stanovništva i značajnim brojem izbjeglica koji su se kretali ka matičnim državama. Veliki izbjeglički val koji se slio u Vojvodinu po masovnosti nadmašuje čak i veliku kolonizaciju te pokrajine nakon Drugoga svjetskog rata. Osim izbjeglica, u Vojvodini se nalaze i interno raseljene osobe nealbanske nacionalnosti koje su se zbog političkih prilika iselile s Kosova i Metohije. Sve je to velik problem s obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Etnocentrične migracije (dobrovoljne ili prisilne) utjecale su prvenstveno na promjenu etničke strukture u smislu stvaranja nacionalno homogenijih regija, imajući na umu nacionalni sastav izbjeglog stanovništva, ali i emigracije stanovništva drugih nacionalnosti (Mađara i Hrvata) koje se selilo u matične države iz političkih i ekonomskih razloga. Budući da je Vojvodina multietničko i multikonfesionalno područje, manjinsko pitanje i međuetnički odnosi nesumnjivo su bitni za stabilnost i demografski razvoj te regije.