Prekogranične dnevne radne migracije iz Slovenije u Austriju i Italiju

Sažetak

Članak proučava uzroke, tokove i posljedice prekograničnih dnevnih radnih migracija iz Slovenije u Austriju i Italiju. Ta vrsta migracije stanovništva spada u najvažnije oblike prekogranične suradnje. Različiti oblici sezonskih radova imaju jaku tradiciju na slovenskom prostoru, osobito u zaleđu većih gradova. Prema rezultatima terenskog istraživanja 2000. i 2001. godine (usmjerenim intervjuima osoblja na graničnim prijelazima, anketiranjem dnevnih radnih migranata, strukturnom analizom graničnih područja na objema stranama granice), preko graničnih prijelaza dnevno prolazi oko 8.000 (57%) osoba u Italiju i preko 6.000 (oko 43%) u Austriju. Ukupno je to više od 14.000 migranata kojima je glavni motiv rad u pograničnom području susjednih država. Njima se pridružuje i preko 2.500 hrvatskih građana, koji također prelaze slovensko-talijansku i slovensko-austrijsku granicu radi rada. Najfrekventniji granični prijelazi su Šentilj, Gornja Radgona, tunel Karavanke, Miren, Fernetiči, Kozina i Škofije. Ujesen i proljeće taj broj značajno raste zbog sezonskih radova. Dnevni radni migranti zapošljavaju se legalno i ilegalno u različitim djelatnostima, primjerice u agrarnom sektoru, turizmu, kao ispomoć u privatnom sektoru i obiteljima, a znatno manje u industriji i proizvodnim djelatnostima. Uspoređivanje rezultata terenskog rada iz 2000. i 2001. evidentno pokazuje povećanje broja obrazovanih ljudi i stručnjaka te proširenje raspona radnih mjesta na kojima se dnevni migranti zapošljavaju. Prekogranične dnevne radne migracije imaju značajne socijalnoekonomske, prostorne, etničkokulturne i demografske posljedice. Posebno su važne jer potiču ostale oblike prekogranične suradnje.