Na drugoj obali Jadrana: migracije iz Slavonije u Mletke od XV. do XVII. stoljeća (primjer Požege)

Sažetak

U radu autorica na osnovi izvorne građe (bilježničkih oporuka) iz mletačkog Državnog arhiva predstavlja tijek migracija, nazočnost i djelovanje useljenika s područja srednjovjekovne i ranonovovjekovne Slavonije u Mletke u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Prema podacima iz mletačkih pismohrana, iseljenici s onodobnog područja Slavonije u vrelima se označavaju de partibus Ungarie ili imenovanjem konkretnoga grada. U potonjem slučaju jedini zabilježen primjer je grad Požega. Kada je riječ o iseljenicima de partibus Ungarie, u prilogu su upotrebljavani poglavito oni spisi iz kojih je na osnovi njihova sadržaja razvidno da je riječ o žiteljima današnjeg područja Slavonije, te ih je stoga moguće ubrojiti u pripadnike hrvatskoga iseljeničkoga korpusa u Mlecima. U radu se nadalje ukazuje na intenzitet njihova useljavanja prema pojedinim vremenskim odsječcima, zanimanja te mjesta stanovanja u mletačkim gradskim predjelima i župama, kao i na svakodnevni život u krugu obitelji, rodbine, prijatelja i poznanika. Posebice se naglašavaju oblici komunikacije između slavonskih iseljenika i onih koji potječu iz drugih dijelova onodobnoga hrvatskog državnog i etničkog prostora. Autorica ukazuje i na vjerski život iseljenika te njihov odnos prema mletačkim vjerskim ustanovama i duhovnim osobama, kao i na povezanost s hrvatskom nacionalnom bratovštinom Sv. Jurja i Tripuna (Scuola degli Schiavoni). Tragom cjelokupne raščlambe konkretnih arhivskih dokumenata na kraju rada se zaključuje kako iseljenike s prostora srednjovjekovne i ranonovovjekovne Slavonije možemo smatrati sastavnim dijelom hrvatskoga iseljeničkoga korpusa u Mlecima tijekom prošlosti.