Etničke promjene u strukturi stanovništva slavonskih županija između dvaju popisa (1991.–2001.)

Dragutin Babić

Sažetak


Slavonija je u razdoblju između dvaju popisa stanovništva (1991.–2001.) doživjela značajne sociodemografske promjene u strukturi stanovništva, a strukturalni poremećaj je posebno zahvatio segment etničkog/nacionalnog. Prostor tog dijela Hrvatske je nacionalno vrlo heterogen, sa značajnim udjelom Hrvata i Srba u ukupnoj populaciji. Tako je prema popisu 1991. u pet slavonskih županija bilo ukupno 977.399 stanovnika, a od toga 703.959 Hrvata ili 72,0%, a Srba 167.094 ili 17,0%. Slijede ostale nacionalne manjine, od kojih se prema broju i udjelu u ukupnoj slavonskoj populaciji izdvajaju Madžari, Bošnjaci, Slovaci, Rusini, Česi i Ukrajinci. Prijeratna etnopolitička mobilizacija s aktiviranjem predrasuda i stereotipa o drugima/drugačijima, a pogotovo ratni sukobi u čijim je temeljima srpski osvajački nacionalizam, doveli su do raspada mreže primarnih socijalnih odnosa u lokalnim zajednicama. Uslijedili su masovni egzodusi civilnog stanovništva, najprije Hrvata, a onda Srba. Nakon slamanja srpske pobune i mirne reintegracije istočne Slavonije uslijedio je povratak ratnih migranata u svoje domove i naselja. Velika većina Hrvata se vraća, a povratak Srba je znatno manji. Na bivše ratne prostore useljavaju i etnički Hrvati iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Nacionalna struktura slavonskih gradova i sela doživjela je drastične promjene. Tako se udio Hrvata u ukupnoj populaciji povećao na 85,6%, a Srba smanjio na 8,7%.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes. ISSN 1333-2546; E-ISSN 1848-9184; DOI: 10.11567/met