Demografski i politički utjecaji na konfesionalnu sliku Istočne Hrvatske

Sažetak

Istočna Hrvatska je kao regija prepoznatljiva po agrarnoj tradiciji i njoj svojstvenoj kulturi u kojoj je važno mjesto imala religija. Konkretno, kroz dugu je povijest rimokatolička vjera bila najraširenija i ostavila je najdublje tragove u duhovnosti, ali i praksi svakodnevice toga kraja. Unatoč živoj prošlosti, čestim promjenama država i vladara, prodoru islama i pravoslavlja, kao i brojnih drugih vjerskih zajednica, katolička je vjeroispovijest bila i ostala dominantna kako brojem vjernika, tako i utjecajem na društvene procese Slavonije i Baranje. Nova je hrvatska stvarnost tu prisutnost katoličanstva još više naglasila. Na primjeru šest gradova Slavonije i Baranje ovaj članak prati kretanje i omjere rimokatoličke vjeroispovijesti prema pravoslavnoj i ostalim vjerskim zajednicama. Pokazuje se da je, kako krajem 19. stoljeća, tako i krajem 20., rimokatolička vjeroispovijest najbrojnija: čak 4/5, pa i više, stanovnika je rimokatoličke vjeroispovijesti. Rad također analizira »faze« odnosa politika – vjera u posljednjih desetak godina, te ukazuje na u svakodnevici izraženiji utjecaj svijesti o konfesionalnoj pripadnosti među stanovnicima istočne Hrvatske, gdje su tragovi rata još vrlo svježi i gdje je još i danas konfesionalno i nacionalno nerazdvojeno.