Turcizmi u seoskom govoru Slavonije

Sažetak

Članak ukazuje na udio turcizama u seoskom govoru Slavonije. U literaturi koja opisuje tursko-orijentalni sloj u tradicijskoj kulturi područja bivše Jugoslavije, najčešće se govori o stanovništvu islamske vjeroispovijesti, dok područje Slavonije kao »netipično« ostaje izvan okvira interesa. Cilj bavljenja ovom temom bio je izdvojiti leksik turskog podrijetla koji postoji u seoskome govoru, a zatim, analizirajući raspodjelu i značenje turcizama u svakom pojedinom segmentu seoskoga života, utvrditi na koja je područja i kojim intenzitetom utjecao dodir s turskom civilizacijom. Posuđenice uglavnom pripadaju materijalnoj razini pa je najzastupljenija imenička vrsta. Pri tome se podrazumijeva da usvajanje novog, stranog termina ili »oznake« nije uvijek značilo i preuzimanje »označenog«, ali je sigurno nastalo kao rezultat međukulturnih dodira i utjecaja. Analiza se temelji na vrijednim monografskim opisima selâ Otok (kod Vinkovaca) Josipa Lovretića i Varoš (kod Sl. Broda) Luke Lukića koji su izuzetan izvor za upoznavanje narodnoga života i, za ovu temu veoma važnoga, seoskog govora. Popisom turcizama spomenutih kod Lovretića i Lukića tek je dijelom razotkriven sloj turcizama koji živi u slavonskom leksiku. Još se i danas u seoskom govoru može zateći mnogo veći broj, iako najčešće u fazi zaboravljanja i potiskivanja, jer uslijed brzih promjena načina života nestaju i predmeti koje su imenovali. U nadolazećim – opširnim, temeljitim i sustavnim – istraživanjima ove teme, etnografski bi opisi, kako se ovdje vidjelo, morali zauzeti važno mjesto među izvorima.