Obrazovne, radne i profesionalne težnje mladih otočana – primjer zadarskih otoka (Iž, Dugi otok, Ugljan)

Sažetak

Mladi stanovnici hrvatskih otoka svjesni su depopulacijske traume svoga otočnog okruženja. Njihove ambicije vezane uz daljnji život na otočnom prostoru istinski su poljuljane do te mjere da mladi otočanin upitan kako zamišlja otok i sebe za desetak godina isključivo odgovara da će to i nadalje biti depopulacijski prostor koji će i on napustiti. Jedan od poticatelja tog transfera jest i njegovo obrazovanje. Empirijskim istraživanjem autori su željeli otkriti migracijske dvojbe mladih stanovnika triju zadarskih otoka (Ugljan, Dugi otok i Iž), kao i u ovom radu relevantne težnje učenika s otoka (radne, obrazovne i profesionalne). U istraživanju su upotrijebljene metode ankete i intervjua (učenički eseji), a u ovom radu interpretirani su nalazi anketnog ispitivanja. Anketa se sastoji od 39 pitanja zatvorenog tipa kojima su obuhvaćeni važni segmenti otočne problematike i način kako ju percipiraju mladi otočani. Anketno ispitivanje obuhvatilo je 107 učenika s Ugljana, Iža i Dugog otoka, polaznika osnovnih i srednjih škola. Nalazi dobiveni obradom anketnih upitnika potvrđuju pretpostavku o osviještenoj ulozi/važnosti školske spreme, kako u socijalnoj promociji koju tijesno vežu uz napuštanje otoka, tako i u samoafirmaciji nadolazećih mladih naraštaja. Velika većina ispitanika želi nastaviti obrazovanje nakon osnovne odnosno srednje škole. U slučaju ostanka na vlastitom otoku mladi otočani nemaju većih mogućnosti izbora posla i radne aktivnosti. Daleko ispred ostalih gospodarskih aktivnosti nalazi se turizam. Osim njega, tek je ribarstvo u manjem obimu prepoznato kao mogući gospodarski resurs ispitivanih zadarskih otoka. Svi ti nalazi mogu koristiti državnim resorima zaduženim za otočnu problematiku, s ciljem pokretanja razvoja hrvatskih otoka i zaustavljanja izrazito negativnih sociodemografskih kretanja na otocima.