Projekcije stanovništva Republike Hrvatske do 2031. godine: mogu li migracije ublažiti buduće negativne demografske trendove?

Sažetak

Srednjoročne projekcije Hrvatske do 2031. godine izrađene su kohort-komponentnom metodom. Prikazane su u osam varijanata koje se temelje na postavljenim hipotezama o promjenjivom fertilitetu, migracijama i mortalitetu. Razlike u varijantama isključivo su rezultat razlika u fertilitetu i u migracijama, budući da su usvojene hipoteze o mortalitetu identične za sve varijante. Kao bazno stanovništvo uzete su korigirane procjene stanovništva na dan 1. siječnja prema posljednjem popisu 2001. Rezultati projekcija pokazuju da će se u sljedećih trideset godina nastaviti i ukupna i prirodna depopulacija stanovništva Hrvatske, koje će na kraju projekcijskog razdoblja (2031.) biti demografski starije nego na početku (2001.). Razlike po varijantama postoje jedino u intenzitetu odvijanja procesa starenja, a smjer procesa ostao bi isti. Tako bi se u uvjetima predviđenim varijantama koje računaju s pozitivnim migracijskim saldom, proces starenja odvijao nešto sporije. Jedina varijanta koja pretpostavlja održavanje udjela mladih na razini iz 2001., spori demografski rast, te na kraju projekcijskoga razdoblja veći broj stanovnika nego 2001. godine, jest varijanta visokoga fertiliteta koja uključuje migracije. Utjecaj migracija vrlo je važan za buduće demografske procese. One, naime, ne mogu u kratkom roku utjecati na smjer demografskih procesa, ali mogu ublažiti već postojeće negativne trendove.