Mehaničko kretanje stanovništva i regionalni razvoj

Sažetak

Cilj ovog članka jest pokazati u kolikoj mjeri mehaničko kretanje stanovništva utječe na osnovne procese regionalnoga razvoja i kakav je taj odnos u pojedinim povijesnim razdobljima. Razmatra se utjecaj migracija na posredno ili neposredno definiranje regionalnih struktura, međuodnosa i procesa. Utjecaj migracija na regionalni razvoj valja promatrati uzimajući u obzir njegovu dvostruku funkciju. Mobilni dio ljudske populacije (migracijski kontingent) mehanički mijenja svoj geografski položaj napuštanjem regije podrijetla i tako proporcionalno svojem demografskom obujmu »odnosi« u imigracijsku regiju svoj humani potencijal (biološki, strukturalni, kulturni itd.) osiromašujući time regiju svoga podrijetla u onoj mjeri u kojoj obogaćuje imigracijsku regiju. Svaki oblik migracija neizbježno utječe na regionalno ishodište, ali i na migracijsko odredište. Ako regiju promatramo kao zasebnu teritorijalnu jedinicu u kojoj ne postoje restriktivne migracijske barijere, ovisno o predznaku selidbenoga salda možemo govoriti o emigracijskoj, imigracijskoj ili migracijski neutralnoj regiji. U prvom je slučaju riječ o snažnijem mehaničkom odljevu iz regije od istodobnog mehaničkog priljeva u tu regiju. U drugom slučaju u regiju se useljava više stanovnika nego što iz nje iseljava, a u trećemu, migracijski uravnoteženu slučaju, razina emigracijskih tijekova jednaka je ili gotovo jednaka imigracijskim tijekovima. U posebnom poglavlju raspravlja se o pozitivnim i negativnim učincima migracija na demografski razvoj regije primitka i regije podrijetla migranata.