Nogomet u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: simbolična predstava i identitetski zanos

Sažetak

Nakon rata koji se zbio devedesetih godina 20. stoljeća, bosanskohercegovački nogometni klubovi predstavljaju tri konstitutivne etnonacionalne skupine te zemlje, bošnjačku, hrvatsku i srpsku. U Mostaru, gradu u kojem se etnička podjela nastala tijekom sukoba odrazila na svim njegovim organizacijskim razinama, dva se nogometna kluba nalaze unutar Prve lige. Jedan, bošnjački, želi pokazati da štiti urbani identitet i ističe svojevrsnu privrženost bivšemu komunističkom režimu, a nasuprot njemu drugi, hrvatski, brani nacionalni identitet i izražava neku vrstu osvetoljubivosti prema komunizmu. Unutar širega etnografskog istraživanja provedena u Mostaru na prijelazu u 21. stoljeće, pokazalo se da su derbiji između tih dviju nogometnih momčadi navijačima pružili priliku da isticanjem svojih simbola veličaju svoje etnonacionalne identitete. Etnologu su ti derbiji prilika da pronikne u mehanizam redefiniranja identiteta te interese i predodžbe skupina koje su zastupljene na nogometnom igralištu. Ponašanje povezano s tim sportom skreće pozornost na simboličnu i političku dimenziju nogometa i stadion kao mikrokozmos podjela između dviju zajednica.