Razumijevanje stavova prema izbjeglicama: uloga podrijetla i zajedničkoga društvenog identiteta

Sažetak

Stav domicilnog stanovništva prema proizbjegličkim politikama i spremnost na pomoć izbjeglicama uvelike ovise o specifičnom kontekstu zemlje primateljice. Važan čimbenik koji stoji iza tih različitih stavova stupanj je identifikacije s izbjeglicama, koji ovisi o sličnosti kulturnog i etničkog identiteta, ali i stupnju identifikacije s njihovim izbjegličkim iskustvom. U tom je pogledu Hrvatska specifična jer su sjećanja na rat 1991. – 1995. i izbjegličko iskustvo još uvijek vrlo živa i oblikuju međugrupne odnose. Proveli smo dvije online studije u Hrvatskoj u kojima smo ispitali percepci ju izbjeglica među Hrvatima. U studiji 1 (N=290) ispitali smo stavove prema izbjeglicama s Bliskog istoka, spremnost na pružanje pomoći izbjeglicama te podršku proizbjegličkim politikama, dok smo u studiji 2 (N=183) ispitali iste konstrukte, ali s fokusom na izbjeglice iz Ukrajine. U oba su istraživanja sudionici bili u dobi između 18 i 63 godine, s većim udjelom žena. Rezultati studije 1 ukazuju na neutralan stav prema izbjeglicama s Bliskog istoka i nedostatak prosocijalnih namjera. Rezultati studije 2 ukazuju na jasno pozitivan stav prema ukrajinskim izbjeglicama, priličnu podršku proizbjegličkim politikama i umjerenu spremnost na osobno pružanje pomoći. U objema studijama regresijske analize potvrđuju da inkluzivna svijest o žrtvi i empatija pozitivno predviđaju, dok predrasude prema izbjeglicama negativno predviđaju stavove i prosocijalne namjere prema izbjeglicama. Nacionalna identifikacija pokazala se relevantnim pozitivnim prediktorom samo kad je riječ o pomoći ukrajinskim izbjeglicama. Rezultate smo raspravili iz perspektive teorija socijalne kategorizacije, socijalnog identiteta i dominantnog narativa o prošlim kolektivnim iskustvima i trenutačnoj situaciji s izbjeglicama. Također razmatramo važnost medija, nadležnih tijela i javnih politika tijekom trajanja krize na stavove i prosocijalne namjere prema izbjeglicama.

KLJUČNE RIJEČI: izbjeglice, stavovi, prosocijalne namjere, socijalni identitet