Recentna imigracija radne snage u Hrvatsku: razmjeri, trendovi, obilježja

Sažetak

Kretanje vanjske migracije stanovništva Republike Hrvatske potvrđuje pojačan broj doseljenih osoba u Hrvatsku od 2017. godine, a imigracija je svoju najvišu razinu zabilježila 2022. godine kad je u Hrvatsku iz inozemstva doselilo gotovo 58 tisuća osoba (DZS, 2023). U strukturnom smislu, u doseljavanju prednjače osobe sa stranim državljanstvom koje čine gotovo 2/3 ukupnoga broja doseljenih osoba u Hrvatsku. Prema dobi, spolu i zemlji podrijetla, potvrđena je pretpostavka kako je u najvećoj mjeri, zasad, riječ o pojedinačnoj migraciji strane radne snage. Međutim, podaci upućuju i na ubrzanu dinamiku doseljavanja iz »novih« zemalja, a usporavanje priljeva iz klasičnih, tradicionalnih izvorišta radne snage za Hrvatsku. S druge strane, prema podacima o privremenom i stalnom boravku u Hrvatskoj, sve je izraženija imigracija starijega stanovništva iz razvijenih zemalja Europske unije, a koja boravak ostvaruje uglavnom na temelju spajanja obitelji i korištenja nekretnina u Hrvatskoj. Analiza vanjske migracije od 2016. do danas upućuje na niz promjena u migracijskim procesima, njihovoj naravi, opsegu i sl. Stoga je osnovni cilj ovoga rada definiranje osnovnih kvantitativnih i strukturnih obilježja imigracije stranih državljana u Hrvatsku, na temelju dostupnih podataka i izabranih pokazatelja, s pomoću kojih će se pojasniti izražena prostorna i ekonomsko-radna selektivnost.

KLJUČNE RIJEČI: doseljavanje, radna snaga, kvote, stranci, Hrvatska