Visoko obrazovanje i razvod braka u međunarodnoj usporedbi: kako nacionalne demografske značajke oblikuju vezu na mikrorazini?

Sažetak

Ovaj rad istražuje vezu između visokog obrazovanja i razvoda u međunarodnoj perspektivi. Kakva je ta veza u Europi? Varira li među zemljama? Ovisi li i kako o nacionalnim demografskim značajkama? Kakva je Hrvatska u usporedbi s drugim europskim zemljama? Kako bi se ponudili odgovori na postavljena pitanja, u radu se procjenjuju višerazinski regresijski modeli, na temelju podataka iz pete runde Europskoga društvenog istraživanja. Analiza obuhvaća muškarce i žene iz 25 zemalja. Rezultati pokazuju da visoko obrazovanje spušta šanse za razvod među Europljanima i Europljankama. No europske se zemlje jedna od druge bitno razlikuju. U zemljama poput Hrvatske, gdje su promjene u obiteljskom ponašanju koje prate drugu demografsku tranziciju još uvijek relativno slabe, veza između visokog obrazovanja i razvoda ima manje negativan (više pozitivan) predznak. S druge strane, u zemljama gdje su manje tradicionalni obiteljski oblici česti, među visokoobrazovanim muškarcima i ženama manja je vjerojatnost za razvod. To je u skladu s teorijskim pretpostavkama i dosadašnjim empirijskim nalazima, a može imati važne implikacije za socioekonomsku nejednakost u modernim društvima.

KLJUČNE RIJEČI: razvod; obrazovanje; međunarodna usporedba; Europa; višerazinska analiza