Unatoč tome što je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije, po nizu značajki predstavlja njezin posebni segment. U kontekstu te posebnosti pokušalo se utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njezinih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog te crnogorskog dijela. Ujedno, analizom je omogućena i usporedba Bošnjaka u navedena dva dijela Sandžaka. Predmet istraživanja ponajprije su bili rezultati popisa provedenih između 1948. i 2011. s obzirom na to da pružaju uvid u takav tip očitovanja kod svih etničkih skupina, pa tako i bošnjačke. Mada popisi iz 1948., 1953. i 1961. upravo u slučaju Bošnjaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti, ipak su im nudili određenu mogućnost da je iskažu. To su Bošnjaci Bosne i Hercegovine velikom većinom i činili. U Sandžaku je bilo bitno drugačije, s tim da su postojale očite razlike između njegova dva dijela. Do ujednačivanja dolazi nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije »Muslimana«. U popisima iz 1971., 1981. i 1991. Bošnjaci Bosne i Hercegovine i Sandžaka gotovo se u potpunosti identificiraju kao pripadnici te narodne cjeline. Određene razlike nanovo se pojavljuju nakon što je u bošnjačkom korpusu početkom devedesetih prihvaćeno bošnjačko ime kao nacionalno. Popisi koji su slijedili u Srbiji i Crnoj Gori (2002./03. i 2011.) pokazali su da se znatni dio Sandžaklija i nadalje doživljava Muslimanima. Nasuprot tome, popis koji je 2013. proveden u Bosni i Hercegovini očitovao je da je u toj zemlji bošnjačko ime gotovo u potpunosti prevladalo među nekadašnjim Muslimanima.

KLJUČNE RIJEČI: Sandžak, Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, popisi stanovništva