Promjene u prostornim odrednicama »Europske izbjegličke/migrantske krize«

Sažetak

»Europska izbjeglička/migrantska kriza« geopolitička je oznaka kojom su mediji, politika i šira javnost obilježili dolazak velikog broja izbjeglica u Europsku uniju 2015. i 2016. godine. U članku se analizira prostorna raspodjela tražitelja azila u Europskoj uniji od 2011. do 2016. Usredotočuje se na to kako su promjene graničnih režima na vanjskim i unutarnjim granicama Europske unije utjecale na kretanje tražitelja azila i prostornu raspodjelu zahtjeva za azil tijekom »krize«. To skreće pozornost na sve veću važnost militarizacije granica i sekuritizaciju migracijskih tokova na prostornoj raspodjeli podnositelja zahtjeva za azil. Istraživanje se temelji na analizi Eurostat podataka o ukupnom broju podnositelja zahtjeva za azil u državama članicama između 2011. i 2016. Iako promjene u graničnim režimima nisu jedini čimbenik koji utječe na prostornu raspodjelu tražitelja azila tijekom »europske izbjegličke/migrantske krize«, njihovi se učinci mogu iskoristiti kako bi se pokazale granice s kojima se azilanti susreću na svojem putu. Glavni je cilj članka problematizirati upotrebu geografske oznake »Europa«/»europski« u kontekstu »izbjegličke/migrantske krize«. Ta upotreba stvara percepciju jedinstvenoga, bezgraničnog prostora u kojemu pojedinci mogu slobodno izabrati svoje azilno odredište. Diskurs »europska izbjeglička/migrantska kriza« Europsku uniju često predstavlja kao »otvoreni trgovački centar za azil« u kojemu tražitelji azila mogu odabrati bilo koju zemlju domaćina. Članak se suprotstavlja tom pojmu te naglašava ograničenja i učinak koji kontingencija (slučajnost) igra u izboru odredišta azila.

KLJUČNE RIJEČI: migracije, izbjeglice, granični režimi, Europska unija, »Europska izbjeglička/migrantska kriza«