Stavovi hrvatskih građana prema kulturnim različitostima

Sažetak

Članak se temelji na dijelu rezultata reprezentativnoga nacionalnog ispitivanja stavova hrvatskih građana o kulturnim različitostima u hrvatskome društvu. Terensko anketiranje provedeno je metodom osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika, u okviru omnibus istraživanja. Pod kulturnim različitostima autori misle na nacionalne manjine i vjerske zajednice. U tom smislu Hrvatska je, poput većine zemalja suvremenoga svijeta, kulturno heterogena politička zajednica. Stoga će odnos njezinih građana prema kulturnim i drugim različitostima postajati sve važnija društveno-politička i znanstvena tema, a autori se nadaju da će njihovo istraživanje pomoći senzibiliziranju javnosti u tom smislu. Pokazalo se, neočekivano, da hrvatski građani zapravo pružaju nešto manji »otpor multikulturalnom društvu« (što mjeri Eurobarometar), jer se ukupno tek osam posto izjasnilo da je to loše ili jako loše za zemlju. Naime gotovo svaki četvrti (23%) Europljanin nije suglasan s tvrdnjom da ljudi različitoga etničkoga ili kulturnoga podrijetla obogaćuju njihovu zemlju. Čak i u odnosu prema Europskoj uniji hrvatski ispitanici iskazuju umjereni optimizam, jer ih nešto manje (42%) od komparativnoga europskog prosjeka (48%) smatra da ulazak u Europsku uniju ugrožava nacionalni kulturni identitet. Utjecaj ili izostanak utjecaja sociodemografskih obilježja ispitanika dijelom se poklapa s trendovima sličnih istraživanja, primjerice u Nizozemskoj. U ovom istraživanju samo su se tri pokazala statistički značajnim prediktorom rezultata na skali kulturne isključivosti: spol, stupanj religioznosti i nacionalna pripadnost. Valja istaknuti da dob nije djelovala u očekivanom smjeru, kao što je to utvrđeno u velikim svjetskim komparativnim ispitivanjima, naime da mladi u pravilu iskazuju veće prihvaćanje kulturnih (i drugih) različitosti u svojim društvima, što autori smatraju zabrinjavajućim.