Emigracijska politika Austro-Ugarske i iseljavanje iz Hrvatske u razdoblju 1867–1914.

Branimir Banović

Sažetak


Prezentiranim radom želi se ukazati na načine djelovanja i posljedice austro-ugarske emigracijske politike na tlu Hrvatske.
Spomenuta politika, za sve vrijeme postojanja Monarhije, nikada nije bila službena, tj. javno objelodanjena a u suštini se svodila na poticanje iseljavanja iz određenih (posebno južnoslavenskih) dijelova Monarhije. Drugim riječima, Austro-Ugarska je u praksi prokušanim metodama (od indirektnih ekonomskih, preko kulturnih do otvorenih političkih pritisaka), uz denacionalizaciju (germanizacija, mađarizacija) u istom cilju poticala i iseljavanje iz eminentno slavenskih prostora Monarhije.
Situacija na planu austro-ugarske emigracijske politike u odnosu na Hrvatsku, ali i druge slavenske zemlje unutar Monarhije, pokazuje znakove postupne izmjene tek nekoliko godina pred početak velikog svjetskog sukoba. U to je vrijeme, naime, iseljavanje iz Hrvatske dostiglo epidemijsku kulminaciju, stoga su monarhističke vlasti, da bi zaštitile vlastite vojne interese, bile prisiljene da zakonski zaustave odljev vitalno najsposobnijeg dijela slavenske, odnosno hrvatske muške populacije.

Cijeli tekst:

PDF

##plugins.generic.referral.referrals##

  • ##plugins.generic.referral.all.empty##


Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes. ISSN 1333-2546; E-ISSN 1848-9184; DOI: 10.11567/met