Multikulturna Australija – mitovi, stvarnost i argumenti

Sažetak

Autor raspravlja o odnosu dijelova australskog društva prema pojmu (i politici) multikulturalizma. Dok su prije četrdesetak godina Australci isticali da su 98% britanskog porijekla, danas oni često tvrde da je Australija »najmultikulturnija zemlja na svijetu«. No, iako su gradovi poput Melbournea, Sydnyja, Adelaidea i Pertha zaista postali kozmopolitska središta, autor kaže da Australija nije tako multikulturna kao što se ponekad misli, te da 85% stanovništva govori samo engleski, što je mnogo više nego u Kanadi, zemlji iz koje su Australci uveli pojam multikulturalizma. Značenje samog pojma inače nije posve određeno u australskoj praksi, pa se ponekad brka s multirasizmom, što pomaže rasistima u njihovim argumentima. Međutim, multikulturalizam bio je opće prihvaćeno načelo između 1974. i 1982. Reakcija je uslijedila nakon tog razdoblja. Naime, iako manjinske grupe u cjelini nisu predstavljale socijalni problem, nisu ugrožavale anglo-australsku kulturu a, s iznimkom urođenika, nisu ni bile militantne u traženju posebnih prava, porasla je opozicija prema multikulturalizmu. Među razlozima za to, autor je izdvojio sve veći udio »vidljivih« Azijaca, ulazak druge generacije Evropljana u zanimanja i susjedstva višeg statusa, što im je dalo veću »vidljivost«, razvoj nove desnice, usporenje ekonomske konjunkture, krizu tradicijskih vrijednosti, opoziciju laburističkoj vladi te gubitak reformatorskog žara iz 1970-ih godina. Na kraju članka autor tvrdi da je australski koncept multikulturalizma proizašao iz australske kulturne tradicije, tj. od ideja da je australsko društvo tolerantno i liberalno i da se svakome ima dati jednaku šansu. No opozicija prema multikulturalizmu također je dio australskog kulturnog nasljeđa, koje uključuje i strah od razlika i uznemirujućih vanjskih utjecaja.