Odnos socijalista članova Narodne hrvatske zajednice prema potrebi razvoja etničke i klasne svijesti

Sažetak

U radu Narodne hrvatske zajednice, hrvatske iseljeničke dobrotvorne organizacije osnovane krajem godine 1894. u Pittsburghu, SAD, isticali su se najprije pojedinci, a od godine 1912. i političke grupacije »narodnjaka«, »socijalista«, »trovilaša«, »izjavaša« i »auštrijaka«, kao otvorene pristaše političkih stranaka u Hrvatskoj i SAD. »Socijalisti« su, za razliku od »narodnjaka«, koji su do godine 1921. u djelatnost NHZ ugradili etničku funkciju, predstavljali političku grupaciju, koja se zajedno s komunistima nakon godine 1918. zalagala za jačanje klasne ili radničke, a dokidanje etničke funkcije zajednice. Kao progresivna politička grupacija »socijalisti« su pri¬donijeli jačanju Zajedničara, službenog glasila NHZ, kao radničkih novina, te ujedinjenju nekoliko hrvatskih potpornih organizacija u novu Hrvatsku bratsku zajednicu godine 1926, i izmjeni pravila NHZ na klasnim osnovama. Zato što nisu razumjeli potrebe etničke funkcije NHZ i njihovu želju i potrebu za etničkom identifikacijom njezina članstva u američkim uvjetima, »socijalisti« su nažalost pridonijeli i sukobima i raskolu u redovima hrvatskog iseljeništva. Rezultat toga bilo je osnivanje Hrvatske katoličke zajednice, nakon XIV konvencije NHZ održane godine 1921, pod rukovodstvom jedne od političkih grupacija »narodnjaka« pod nazivom »izjavaši« te povezivanje preostalih skupina »narodnjaka« u jedinstvenu političku grupaciju nakon XV konvencije NHZ održane 1924, te preuzimanje rukovodstva u novoj HBZ u prvoj polovici 1926.