Kulturni identitet i jezik: mladi Jugoslavije u Švedskoj

Sažetak

Autor prikazuje neke rezultate projekta: »Između dviju kultura – Stavovi i ponašanje mladih Jugoslavena u Švedskoj«, kojemu je cilj pokazati koliko se mladi Jugoslaveni u Švedskoj osjećaju kao Jugoslaveni, kakvi su razmjeri njihova identiteta, i koji faktori utječu na jugoslavenski kulturni identitet u Švedskoj. Istraživanje je obuhvatilo 730 učenika u Malmöu (od 4. razreda osnovne škole do kraja gimnazije), te 165 učenika od 19. do 20. godina života iz ostale Švedske. Uzorak nije bio statistički reprezentativan (dijelom jer je istraživanje bilo zamišljeno kao totalno, i dijelom zbog nižeg odaziva poštanskog upitnika – 20%). Ipak, autor prezentira veći broj nalaza o jezičnoj situaciji, koju povezuje s razinom kulturnog identiteta. Iz opće slike proizlazi da se ispitanici identificiraju kao Jugoslaveni, da zadržavaju materinski jezik u komunikaciji s roditeljima, a služe se švedskim u komunikaciji s vršnjacima. Većina ima slabo znanje standardnog materinskog jezika. Samo manji dio redovito čita novine i knjige pisane na tom jeziku. Jezično ponašanje pokazalo je stanovitu vezu sa zemljom rođenja učenika, njegovoj dobi u vrijeme migracije, aktivnosti u jugoslavenskim institucijama, pohađanjem nastave na materinskom jeziku i veze s Jugoslavenima.
Na kraju, autor pokušava testirati dobivene rezultate modelom LISREL, vrstom kombinirane path i faktorske analize što su je razvili K. G. Jöreskog i D. Sörbom na Sveučilištu u Uppsali. Taj model pokazao je samo da postoji značajna veza između kulturne identifikacije mladih Jugoslavena i jezičnog ponašanja njihovih roditelja. Autor smatra da to ne mora značiti da nastava materinskog jezika (i rad klubova) nije važna, već da u sadašnjem obliku ne pruža mnogo u usporedbi s time što mladi dobivaju u roditeljskom domu.