Lenjinovi stavovi o nacionalnom i jezičnom pitanju

Sažetak

Lenjinovi stavovi o nacionalnom i jezičnom pitanju imali su golem utjecaj na politiku u gotovo svim socijalističkim zemljama. Međutim, u ovom prilogu autor tvrdi da je Lenjin rijetko kada razradio svoje ideje o ovim pitanjima, te da se u njegovim u biti političko-pragmatskim tekstovima nalaze mnoge nedosljednosti, proturječja i nejasnoće. Ipak, tri osnovne odrednice karakterizirale su ovaj dio Lenjinove misli: odnos prema federalizmu, prema nacionalnim kulturama i prema državnom jeziku. U odnosu prema federalizmu, Lenjin je najprije zastupao antifederalistički stav, da bi poslije prihvatio federalizam (iako kao prijelazni stadij). U tom kontekstu formulirao je i svoju važnu postavku o pravu naroda na samoodređivanje sve do odcjepljenja. Što se tiče nacionalnih kultura, Lenjin je bio uvjeren u korisnost »prirodne« asimilacije, a školstvo je zamislio kao anacionalno. No dopustio je slobodu u upotrebi nacionalnih jezika. Štoviše, protivio se konceptu jednoga državnog jezika, smatrajući da će se pitanje jezika riješiti u samoj praksi. Na kraju rada, autor (ponovno) ističe da je teško odvojiti Lenjina kao mislioca od Lenjina političara i revolucionara. No prema autoru treba odati priznanje i Vladimiru Iliču kao čovjeku koji je uvijek bio sklon demokratskoj raspravi i promjeni vlastitih stavova u skladu sa zahtjevima povijesnog trenutka.