Iz etničke povijesti Azije – protomongolska plemena Dōnghú, Wūhuán i Xiānbēi

Sažetak

Cilj je ovog članka prikazati povijest protomongolskih plemena Dōnghú, Wūhuán i Xiānbēi od 4. stoljeća pr. Kr. do kraja 3. stoljeća po. Kr. Povijest drevnih nomadskih naroda koji su živjeli sjeverno od Kine zapisana je u kineskim dinastijskim kronikama. Protomongolska plemena 1. tisućljeća pr. Kr. u kineskim se izvorima nazivaju Dōnghú. Najstarije vijesti o njima potječu iz razdoblja Zaraćenih država (4. – 3. st. pr. Kr.), a govore o sukobu sa sjevernim kineskim državama. Druga vrsta izvora za povijest protomongolskih plemena arheološki su nalazi, koji mongolsku etnogenezu povezuju s kulturama pločastih grobova, i Mlađi Xiàjiādiàn. Lingvisti građu za istraživanje mongolske etnogeneze pronalaze u altajskoj jezičnoj porodici, kojoj pripada i mongolski jezik. U radu se na temelju navedenih izvora opisuje promjena političke situacije u stepi krajem 3. stoljeća pr. Kr., kada narod Xiōngnú stvara moćnu državu i pokorava Dōnghúe. Ostatke razbijenih Dōnghúa, koji su najvećim dijelom migrirali na sjever, kineske kronike bilježe pod novim topoetnonimima – Xiānbēi i Wūhuán. Slabljenje i pad države Xiōngnúa omogućili su protomongolskim plemenima ponovni izlazak na povijesnu scenu. Kinesko carstvo Hàn uspostavilo je krajem 1. stoljeća pr. Kr. najprije odnose s plemenima Wūhuán, a sredinom 1. stoljeća po. Kr. i s plemenima Xiānbēi. Oba plemenska saveza u početku su priznavala vrhovnu vlast Kine i obavljala graničarsku službu. Pod vodstvom plemenskih starješina u 2. stoljeću po. Kr. počela su voditi samostalnu politiku i napadati pogranična kineska područja. U zaključnom dijelu rada govori se o vremenu kada su plemena Wūhuán i Xiānbēi bila na vrhuncu moći. No već početkom 3. stoljeća Wūhuáni su potpali pod vlast Kineza i Xiānbēija; plemenski savez Xiānbēi raspao se u drugoj polovini 3. stoljeća.