Međimurje – povijest, identitet i seobe

Sažetak

U radu autori razmatraju sociohistorijske i ine datosti koje su djelovale i još djeluju na društvenu zbilju u Međimurju. Rad ima eksplorativan karakter. U uvodnom komentaru postavlja se pitanje o eventualnom subetničkom određenju Međimuraca unutar hrvatskog etnosa. U nastavku, autori prvo predstavljaju geografski okvir Međimurja, i zatim iznose neke pregledne podatke o prvotnom naseljavanju ovog kraja. Potom, u posebnom odjeljku o srednjem vijeku, autori pokušavaju opisati izgradnju feudalnog poretka u Međimurju. Slijedi osvrt na razdoblje Zrinskih. To je vrijeme turskih ratova, doseljavanja novog življa s juga i stanovitih utjecaja protestantizma na međimursko pučanstvo. U idućim dijelovima rasprave autori iznose podatke o smjenama vlastele u Međimurju, o brojnosti stanovništva, i o osobitom položaju Međimurja između Hrvatske i Mađarske. Pitanje mađarizacije ukratko je prokomentirano. Autori skreću pozornost i na razvitak migracije iz Međimurja, budući da shvaćaju migraciju kao jedno od ključnih obilježja suvremene međimurske zbilje. Na kraju rada, oni pokušavaju argumentirati da se (barem djelomično) specifično migracijsko ponašanje Međimuraca dade protumačiti na temelju njihove prošlosti. Vezanost za kraj (povratnički motiv), visoka agrarna gustoća (potisni faktor), naglašena radinost, zatvaranje u sebe, sposobnost snalaženja u tuđem svijetu, i oslanjanje na vlastite sposobnosti mogli bi biti dio sociohistorijskoga nasljeđa iz bliže i dalje prošlosti.