Hrvati i recentne promjene u Mađarskoj

Sažetak

Autorica iznosi dio rezultata istraživanja provedenog u lipnju/junu 1990. metodom anketnog upitnika (N = 520) među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Podaci se odnose na dio ispitivanih stavova o promjenama u Mađarskoj u odnosu na globalno društvo, u odnosu na manjinu i na individualnu razinu. Od ispitanika, 56,41% ih smatra da još ne može procijeniti što promjene znače za hrvatsku nacionalnu manjinu, a to mišljenje izražava i 45,78% ispitanika kada procjenjuje što promjene znače za Mađarsku kao globalno društvo.
Slijedeći odgovor po učestalosti jest onaj koji izražava ocjenu da su promjene djelomično dobre a djelomično loše (za Mađarsku kao cjelinu 28,29%, a za hrvatsku nacionalnu manjinu u Mađarskoj 18,93%).
Pozitivne ocjene za učinak promjena ne dodjeljuju se tako često, iako više nego negativne, ali se dodjeljuju češće za učinak na mađarsko društvo kao cjelinu, a najmanje je izraženog mišljenja da su promjene dobre za manjinu. Tu ocjenu izrazilo je 19,65% ispitanika za učinak promjena u Mađarskoj, a tek 15,19% ispitanik za položaj manjine. Na individualnom planu 15,94% ispitanika izrazilo se da se u promjenama osjeća dobro.
Premda se općenito rijetko dodjeljuju ocjene da su promjene loše, onda kada se dodjeljuju, najčešće se odnose na ocjenu položaja hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj (6,51%).
Autorica interpretira suzdržano dijeljenje krajnjih ocjena, bilo pozitivnih bilo negativnih. Između ostalog ističu se za to dva razloga. Proces društvenih promjena započeo je relativno tek odnedavno i još je mnogo toga u društvu u previranju i nema konačne obrise; zatim, mađarsku sadašnjicu karakteriziraju mnoge društvene proturječnosti: s jedne strane povučeno je niz poteza koji dokazuju liberalizaciju društvenoga i političkog života, s druge strane, ne samo što ima i njima suprotnih učinaka, već se sve to zbiva u situaciji velike ekonomske krize.