Odnos migracija i starosne strukture stanovništva

Sažetak

Autor razmatra selektivnost migracije prema starosti i pokušava kvantificirati taj fenomen konstrukcijom »generacijskog migracijskog koeficijenta« (m). Nadalje, konstatira se da opće zakonitosti o selektivnosti važe i u Jugoslaviji, tj. da među migrantima prevladavaju osobe stare 20–39 godina. Autor dalje analizira neposredni utjecaj migracije na promjene u starosnoj strukturi stanovništva. Tu on ukazuje na mogućnost varijabilnog djelovanja, ovisno o predznaku migracijskog salda i karakteristikama generacijskog migracijskog koeficijenta. U nedostatku odgovarajućih podataka za procjenu eventualnog upliva migracije na promjenu starosne strukture, autor je krenuo od hipotetski »zatvorenog« stanovništva Kosova i Vojvodine, kao paradigme divergentnog demografskog razvitka. Pokazalo se da je u jednom i u drugom slučaju migracija imala isti smjer djelovanja (pomlađivanja ukupne populacije), ali da je ipak važnost migracijske komponente za promjenu starosne strukture bila manja u Vojvodini nego na Kosovu. Potom je razmatrano posredno djelovanje migracije na promjenu starosne strukture stanovništva, i to preko fertiliteta (uvjet je da se reproduktivne norme migracijskog kontingenta suštinski razlikuju od normi autohtone populacije). Na kraju rada autor ističe potrebu daljnjeg istraživanja djelovanja migracija na promjene starosne strukture.