Problem povratka prognanih u ozračju ratne dobiti

Sažetak

Ratna dobit jest sekundarna dobit u ratu i poslije rata. Sekundarna dobit jest nesvjesna težnja za gratifikacijom iz vanjske stvarnosti, na osnovi simptoma ili položaja. Sekundarna je dobit podržavana u vrijeme jednopartijskog sustava u Jugoslaviji. Borci u Drugome svjetskom ratu ili članovi vladajuće klase ostvarivali su dobit bez društvene kontrole. Njihov rad i osobne kvalitete bile su sekundarne. Takva je praksa uvelike pridonijela propasti Jugoslavije. Poznavajući navedene negativne posljedice sekundarne dobiti ratne se zasluge u Hrvatskoj mogu usmjeriti znatno konstruktivnije. Ratna se dobit može promatrati i uz problem prognanika. Regresija osobe koja je morala napustiti mjesto svoga boravka odgađa povratak zbog ugodne zaštite koja joj je pružena u sredini gdje se privremeno nalazi. Davalac pomoći prognaniku također očekuje sekundarnu dobit kao osoba koja se "žrtvovala" za primatelja pomoći i stoga smatra da ima pravo na agresiju i dominantniji položaj u odnosu na prognanika. Povratak u mjesto stalnog boravka za neke je avantura, drugima je zadovoljenje mazohističkih impulsa, a neprijatelju prilika da se pokaže velikodušnim. U sva tri slučaja riječ je o regresivnoj gratifikaciji, dakle o sekundarnoj dobiti. Stručna pomoć raznih profila i znanstvena obrada podataka o izbjeglicama postaje sekundarnom dobiti u slučajevima kada takva pomoć i obrada postaju primarnom svrhom. Zapazili smo često kompeticiju među stručnjacima različitih ili istih profila koji se bave problemima prognanika. Bilo je i otvorenih sukoba nadležnosti, što nesumnjivo šteti njihovoj djelatnosti i umanjuje etičku sastavnicu pomoći.