Religija i etnički konflikt na južnoslavenskom prostoru (sociologijske i socijalno-historijske napomene)

Sažetak

U radu se, uglavnom sociologijski i socijalno-historijski, pristupa povezanosti religije i etničkog konflikta na "južnoslavenskom prostoru". Govori se o konkretnim povijesnim religijama (i konfesijama) i etničkim grupama, kao stvarnim, složenim i proturječnim pojavnostima. No, o tome se ne raspravlja sistematski već se ukazuje samo na prilike koje unekoliko paradigmatički ocrtavaju genezu i strukturu problema (pa i konflikata) vezanih za odnos religije i etničkog identiteta. Religijski je i etnički mozaik južnoslavenskog prostora po mnogome osobit. Na relativno malu prostoru susreću se mnogi narodi, kulture i religije, te raznolike državno-političke tvorevine. Vjerski sukobi tokom više stoljeća (primjerice između islama i kršćanstva te pravoslavlja i katoličanstva) značajno su utjecali i na suvremenu sliku međukonfesionalnih i međuetničkih odnosa. Kako i u prošlosti, tako i u većini novijih i aktualnih političkih i etničkih previranja i sukoba gotovo je nezaobilazna i manja ili veća uloga religija (i konfesija), a u svim "slučajevima" osnovni razlog sukoba jest izjednačavanje religijske i etničke/nacionalne pripadnosti. Iz svega proizlazi da s kulturnim i religijskim pluralizmom kao i etničkim pluralizmom i u (postsocijalističkim) društvima južnoslavenskog prostora valja računati kao s mogućim čimbenikom bogatog ljudskog i društvenog života, ali i kao mogućim čimbenikom sukoba. Smanjivanje pretpostavki nesuglasica zbog poistovjećivanja religijskoga i etničkog identiteta osobit je izazov upravo u većini postsocijalističkih južnoslavenskih društava. Ishod umnogome zavisi i od (samo)razumijevanja mjesta i uloge "revitalizirane" (tradicionalne) religije (i religijske kulture) kao i religijskih ustanova u promijenjenim društveno-sistemskim okolnostima.