Migracije Istok-Zapad u Europi od 1918-92.

Sažetak

Rad analizira raspoložive demografske podatke o međunarodnim migracijama unutar i u Europu u razdobljima 1918-39 i 1945-92. Težište je stavljeno na istočno-zapadnu dimenziju ovih migracija. U međuratnom razdoblju oko 9,2 milijuna ljudi je ili napustilo svoje zemlje kao radni migranti ili je bilo prognano posljedicom mirovnih pregovora i novih granica nacionalnih država koje su tada nastale. U poratnom razdoblju (1945-50) oko 15,4 milijuna ljudi je pobjeglo ili protjerano unutar Europe. Većina njih je krenula ili je bila prisiljena krenuti prema zapadu: na primjer etnički Nijemci iz Čehoslovačke, Šleske, Istočne i Zapadne Prusije u Istočnu i Zapadnu Njemačku, Karelci u Finsku, Poljaci iz Ukrajine i Bjelorusije u Poljsku, Ukrajinci iz Poljske u Ukrajinu, Talijani iz Istre i Dalmacije u Italiju, itd. Između 1950. i 1992. još 14 milijuna ljudi migriralo je iz neke zemlje u srednjo-istočnoj i istočnoj Europi na Zapad. Glavne zemlje slanja bile su bivša DDR (37% od cjelokupne migracije Istok-Zapad u tom razdoblju), bivša Jugoslavija (17% uključujući nedavno prognane osobe iz Bosne, Hrvatske i Srbije), Poljska (14%) i bivši Sovjetski Savez (12%). Više od dvije trećine svih evropskih migranata Istok-Zapad otišlo je u (Zapadnu) Njemačku (68%). Većina migranata Istok-Zapad pripadala je nekoj etničkoj ili vjerskoj manjini (na pr. etnički Nijemci, Židovi, etnički Turci, drugi Muslimani, etnički Grci, Armeni, pentekostalci) koja je imala nacionalnu državu na Zapadu ili barem jako uporište ili "lobby" u nekoj od zapadnih zemalja. U zadnje vrijeme ratovi u Hrvatskoj i Bosni kao i etničko čišćenje doveli su do najvećeg vala izbjeglica i prognanika nakon 1945. Prognano je više od 5 milijuna građana bivše Jugoslavije od kojih je samo 700.000 uspjelo ući u neku zapadnu zemlju. U članku se pokazuje da se potisni i privlačni faktori koji uzrokuju masovne migracije ne mogu staviti pod nadzor samo podizanjem novih zakonodavnih barijera i postrojavanjem više naoružanih čuvara granice protiv pridošlica.