Migracijski procesi uzrokovani raspadom Jugoslavije i agresijom na Hrvatsku

Sažetak

Rad se bavi prisilnim migracijama koje je na prostorima Hrvatske i susjednih zemalja prouzročila srpska agresija. Navodi se da je prognanička, izbjeglička i raseljenička kriza (s posljedicama u duhovnom i materijalnom pogledu) počela 1991. godine, te da je svoj intenzitet doživjela 1992., kada se Hrvatska ubraja u najveće izbjegličke zemlje na svijetu jer joj je izbjeglička populacija činila 15% stanovništva. Faktografski podaci prate tijek prisilnih migracija i ulogu etničke pripadnosti na dinamiku i smjerove širenja krize. Autorica konstatira da ni nakon sedam godina od početka agresije na Hrvatsku, ova humanitarna kriza prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba nije završena i da je možda sada važnije voditi brigu o tome kako integrirati pridošlice nego zbog čega su prispjeli na nova odredišta, jer se, po svemu sudeći, većina »ratnih migranata« neće vratiti na svoja »ognjišta«.