Analiza uzoraka ekonomskih postignuća muškaraca imigranata u Sjedinjenim Američkim Državama rođenih u Latinskoj Americi: primjer uporabe hijerarhijskog linearnog modela

Sažetak

Ovo istraživanje ispituje i nastoji razjasniti razliku u ekonomskim postignućima imigranata iz Latinske Amerike u Sjedinjenim Američkim Državama korištenjem hijerarhijskog linearnog modela. Analizirajući tu promjenu istraživači obično biraju između dvaju konkurentskih objašnjenja. Teorija ljudskog kapitala tvrdi daje razlika u ekonomskom postignuću rezultat različitih individualnih karakteristika, a teorija društvenog kapitala da je ta promjena rezultat različitih karakteristika društava iz kojih radnici potječu. Izbor između tih dvaju tumačenja nije nimalo lagan. Oba su vjerojatna i moguća i zagovaratelji svakog od njih iznose impresivne dokaze kako bi potkrijepili svoje tvrdnje. Autorova središnja teza jest da ne moramo birati između teorije ljudskog i teorije društvenog kapitala, nego se možemo osloniti na oba teoretska pristupa. Do koje se mjere promjena može objasniti jednim skupom čimbenika a ne drugim, predstavlja empirijsko, a ne teorijsko pitanje. Zato stvarni problem nije izbor teorija, nego izgradnja prikladne metodologije koja nam omogućava da razdijelimo promjene u ekonomskim postignućima, prepoznavanjem (identificiranjem) koliko se one mogu objasniti individualnim a koliko skupnim karakteristikama. Korištenjem tehnike višeulaznog modela ovo istraživanje prikazuje takvu metodologiju koja ne samo da identificira promjene nastale u pojedinaca i skupina, nego prepoznaje i djelovanje varijabli društvenog kapitala skupina na varijable individualnog ljudskog kapitala. Istraživanje se odlikuje uporabom varijabli i individualnog ljudskog kapitala i skupnog društvenog konteksta kako bi se objasnio ekonomski uspjeh imigranata. Uporaba obaju tipova varijabli predstavlja, međutim , metodološki problem. U takvom tipu istraživanja tradicionalno su se upotrebljavala ta dva postupka. Prva tehnika uključuje rastavljanje kontekstualnih varijabli do individualne razine. Karakteristike zemlje pripisuju se imigrantu pojedincu pa se model najnižih ćelija (ili neki drugi model ocjenjivanja) upotrebljava na individualnoj razini. U istraživanju fertiliteta korištenje tog postupka predstavlja osnovni problem. Ako znamo da žene potječu iz iste zemlje, tada isto tako znamo da posjeduju jednake vrijednosti različitih karakteristika zemlje. Pretpostavka nezavisnosti promatranja ne može se upotrijebiti jer žene nisu slučajno nasljednici zemlje (De Leeuw i Kreft, 1986). Druga tehnika uključuje sakupljanje varijabli na individualnoj razini do kontekstualne razine. Analiza bi se tada napravila na skupnoj razini. Međutim, taj postupak ne uzima u obzir promjene unutar skupine što u nekim slučajevima može značiti da se čak i do 90% promjena odbacuje prije nego što je analiza uopće započela. Višeulazna tehnika je potrebna kako bi se označile moguće metodološke stupice svojstvene tim dvjema tehnikama. Hijerarhijski linearni model (HLM) je tehnika koja objašnjava te probleme te može preciznije izmjeriti djelovanje (učinke) varijabli skupne razine na varijable individualne razine. Uporaba varijabli i skupne i individualne razine i mjerenje djelovanja prvih na uspon drugih je regresija regresije.