Migracijska statistika, ukupan broj stanovnika i tablice očekivanog trajanja života – metodologija koja se rabi u Bugarskoj

Sažetak

Smatra se da je vitalna statistika u Bugarskoj relativno detaljna, potpuna i precizna. Stručnjaci u Nacionalnom statističkom institutu upotrebljavaju te podatke zajedno s izravnijim metodama za izradu tablica očekivanog trajanja života prema pojedinačnim godinama starosti, posebno za muškarce i žene. Međutim, vanjske migracije ipak mogu predstavljati konceptualni problem u primjeni tih metoda, dok sofisticiranije metode mogu biti neprimjenjive jer su podaci o migracijama najčešće oskudni i vrlo nepouzdani. Migracija može utjecati na izradu tablica očekivanog trajanja života u dva oblika. Prvo, migracija utječe na mortalitet i mora se uključiti pažljivo, osobito godine s velikim brojem emigranata što je tipično za Bugarsku. Drugo, statističko praćenje migracije ili bilo kakvi drugi nedostaci ili iskrivljavanje podataka o migraciji mogu predstavljati ozbiljan problem pri uporabi ukupnog broja stanovnika u izračunu tablica očekivanog trajanja života i za statističku analizu općenito. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća postojao je značajan odljev migranata u Tursku koji na statističke podatke nikada nije utjecao tako izravno kao na mortalitet. Tajna i nezakonita emigracija iz Bugarske nakon Drugoga svjetskog rata i masovan odlazak Turaka tijekom osamdesetih također su mogli biti činilac pogrešne procjene veličina dobnih skupina između popisa stanovništva. Otuda su proizašle pogrešne procjene razine mortaliteta. Kako je tadašnja politička vlast nerado otkrivala te činjenice javnosti, statističarima je bilo jako teško doći do relevantnih podataka i izračunati prosječno trajanje života na konzistentan način ili izvršiti pouzdanu statističku analizu. U članku se propituje metodologija Instituta i ukazuje na neka srodna pitanja proistekla iz praćenja službene statistike u Bugarskoj na tom polju.