Neka obilježja diferenciranog demografskog razvoja urbanih i ruralnih naselja/područja Istočne Hrvatske

Sažetak

Suvremeni razvoj stanovništva Istočne Hrvatske baštini duboko ukorijenjene tragove dosadašnjeg, po mnogo čemu specifičnog demografskog, društvenog i gospodarskog razvoja. Zahvaljujući reljefnim, klimatsko-ekološkim, hidrogeografskim, pedološkim, prometno-geografskim, povijesno-političkim i društveno-gospodarskim značajkama i odrednicama, istočnohrvatski prostor je tijekom proteklih razdoblja imao – unatoč povremenim kolebanjima – vrlo dinamičan i, u cjelini uzevši, prosperitetniji demografski razvoj u odnosu prema većini drugih hrvatskih regija. Jedna od bitnih oznaka suvremenog razvoja stanovništva Istočne Hrvatske, sa složenim uzročno-posljedičnim značajkama, je polarizirani populacijski razvoj, osobito između urbanih i ruralnih naselja/područja kraja. On je posljedica niza unutarnjih i vanjskih odrednica demografskog razvoja toga prostora tijekom 20. stoljeća, od kojih su mnoge bile činiocima remećenja ili destabilizacije u odnosu na normalan i stabilan razvoj stanovništva. U tom smislu osobito valja apostrofirati utjecaje svjetskih ratnih sukoba i srbijanske agresije, snažne emigracije, bolesti, gospodarskih kriza, agrarnih reformi i s njima povezanih kolonizacija stanovništva, pada nataliteta, demografskog starenja itd. Tijekom druge polovice prošloga stoljeća dominantni činioci demografskog razvoja, uz potonje, postaju i procesi ubrzane deagrarizacije i deruralizacije te snažne industrijalizacije i urbanizacije. Ti su procesi postali posljednjih desetljeća prevladavajući dinamički, prostorni i strukturalni, kako demografski tako i društveno-gospodarski, procesi u Istočnoj Hrvatskoj. Razvoj ukupnog stanovništva, kao i stanovništva gradskih i seoskih naselja Istočne Hrvatske, karakteriziraju sve nepovoljniji demografski procesi. U ovome su prilogu ustanovljene negativne tendencije demografskog razvoja u domeni promjene broja stanovnika (ukupna depopulacija), prostornog razmještaja stanovništva, razvoja dobno-spolne (demografsko starenje) i ekonomske strukture stanovništva. Nastavak nepovoljnih tendencija u razvoju ukupnoga, gradskog i seoskog stanovništva Istočne Hrvatske potaknut će razvojno zaostajanje toga kraja, što zapravo znači da se demografska obnova i zaustavljanje negativnih demografskih procesa nameće kao ključan razvoj i strateški činilac te cilj ukupne obnove i budućeg napretka istočnohrvatskog prostora.