Noviji razvoj stanovništva Hrvatske – regularno i neregularno kretanje stanovništva

Sažetak

Noviji razvitak stanovništva Hrvatske opterećen je mnogobrojnim pojavama koje ga definiraju neregularnim. Agresija na mladu nezavisnu Hrvatsku, kao i ostali ratovi u bližem okruženju, potaknuli su mehanička kretanja stanovništva koja su velikim dijelom obuhvaćena terminom prisilne migracije. Ratni mortalitet ranih devedesetih te snažno izbjeglištvo i prognaništvo utjecali su na dosad najznačajniju noviju depopulaciju. Osim što je depopulacija prisutna u ratom zahvaćenim regijama, njeni konačni učinci odražavaju se na općehrvatsku depopulaciju. Regresivni razvoj više je determinirala mehanička nego biološka komponenta. U ovom se članku nabrajaju bitni modaliteti hrvatskih migracija, gdje je vidljivo da je Hrvatska istodobno i emigracijska, ali i imigracijska zemlja. Ratovi na prostorima bivše Jugoslavije, koje uvelike karakterizira i međuetnički sukob, rezultirali su migracijskim smjerovima naroda prema maticama svoga etnikuma. Tako je u Hrvatskoj umnogome prisutan imigracijski smjer Hrvata izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, dok je prema tim zemljama usmjerena emigracija, najčešće ruralnih Srba. Osim tih migracijskih smjerova, većinsko hrvatsko, ali i ostalo stanovništvo Hrvatske, odabire Zapadnu Europu kao odredište i nastavak tradicionalnih migracijskih smjerova. U toj populaciji sve je značajnija kategorija migranata koju obuhvaćamo terminom »odljev mozgova«. Godine 2001. proveden je Popis stanovništva koji se metodološki razlikuje od prethodnih popisa. Problem različite metodologije posebice se osjeća u zemlji koja ima veliki broj izbjeglica te ekonomsku emigraciju koju se ne može bezrezervno ubrojiti u kategoriju iseljenog stanovništva. Tako je u Hrvatskoj tim Popisom ustanovljen broj od 4,437.460 stanovnika, što je za 7,25% manje nego 1991.