Politike reguliranja kulturne i etničke različitosti: o pojmovima i njihovoj upotrebi

Sažetak

Suvremena društva su višekulturna. To je jednostavna tvrdnja o složenu stanju koje nameće niz pitanja. Jedno od osnovnih pitanja, način regulacije odnosa između različitih kultura u društvu, postavlja se u ovome radu. Stavljanjem u središte pažnje dva pluralistička pristupa regulaciji odnosa iżmeđu kultura – multikulturnog i interkulturnog – pokušava se ukazati na slojevitost problema vezanih uz regulaciju kulturne različitosti u suvremenom društvu. Pokazuje se da politike prihvaćanja kulturnih i etničkih različitosti imaju dodirnih točaka, da se koncepcijski prepleću, ali i da se bitno razlikuju. Isto tako, pokazuje se da jedna kulturna politika može imati više lica kada se radi o njezinu provođenju u stvarnosti. Izdvajanjem interakcije kao bitnog obilježja kulture i kulturnoga identiteta želi se istaknuti njezina važnost u koncipiranju kulturnih politika jer tek uključivanje interakcije u te politike značilo bi prihvaćanje stvarne naravi kulture i društvenih odnosa. Tu osnovnu namjeru rada provodi se tako što se u prvom dijelu iznose osnovna obilježja kulture i kulturnoga identiteta putem osnovnih teorija i pogleda na njih. Usput se opominje na niz procesa i pojava u vezi s njima. U drugom dijelu daje se presjek kulturnih politika – od asimilacijskih do pluralističkih (govori se o asimilaciji, »loncu za topljenje«, integraciji te o multikulturalizmu i interkulturalizmu). To se čini prije svega kritičkim određivanjem i problematiziranjem pojmova, a djelomice i pregledom te procjenom kulturnih politika. Razlog usmjerenosti na pojmove jest pretpostavka da oni impliciraju specifičan pogled na svijet i da zato nije nevažno kako se društvene pojave određuju i koja im se imena daju.