Natalitet etničkih skupina u Hrvatskoj od 1998. do 2008.

Sažetak

Pripadnost etničkoj skupini može utjecati na socioekonomski položaj i natalitet (rodnost) pojedinca. Tako žene manjinskih etničkih skupina najčešće imaju relativno visoki natalitet, češće su samohrane majke, slabije su obrazovane i općenito slabijega socioekonomskog statusa. Iako postoje brojna međunarodna istraživanja koja su potvrdila razlike u natalitetu etničkih skupina, odnos narodnosti i nataliteta u Hrvatskoj gotovo da i nije istraživan. Stoga se u ovom istraživanju analizirala stopa nataliteta etničkih skupina u Republici Hrvatskoj i povezanost narodnosti majke sa socioekonomskim varijablama: dob pri rađanju djeteta, obrazovanje, ekonomska aktivnost, bračnost i red rođenja djeteta. Upotrijebljeni su podaci o rođenjima iz obrazaca DEM-1 za godine od 1998. do 2008. te službeni podaci popisa stanovništva iz 2001. Utvrđena je povezanost narodnosti majke i svih socioekonomskih varijabli, iako je ona malena. Utvrđene su i značajne razlike u natalitetu etničkih skupina. Žene albanske, bošnjačke, romske i ostalih narodnosti, a donekle i žene srpske narodnosti imaju nepovoljniji socioekonomski položaj, a visoki natalitet imaju Romkinje i Albanke. Ipak, zbog metodoloških poteškoća te načina vođenja vitalne statistike nije moguće utvrditi jasnu vezu pripadnosti etničkoj skupini i nataliteta. Uvrštavanjem varijable narodnost i prikazom socioekonomskih varijabli prema narodnosti majke u službenim statističkim publikacijama, znatno bi se olakšala istraživanja te omogućila bolja i učinkovitija demografska i socijalna politika.