Osiguravaju li zatvorene i guste mreže očuvanje narodnoga jezika? Primjer teluške zajednice u Kuchingu, u Sarawaku

Sažetak

U radu se propituje problem jezičnog pomaka u tijesno povezanoj teluškoj manjinskoj zajednici u Sarawaku. Prema L. Milroyu (1987), čvrsto povezan sustav društvene mreže važno je sredstvo u očuvanju jezika te se može univerzalno primijeniti. Međutim, mjesna istraživanja malezijskih Indijaca, kao što su studija M. K. David (1996) o zajednici Sindha, studija S. Govindasamy i M. Nambiar (2003) o Malajalima te studija M. K. David i F. Noor (1999) o portugalskoj zajednici u Melaki pokazuju da se te zajednice, premda imaju čvrste i guste mreže, ipak udaljavaju od svojih narodnih jezika. Autori istražuju je li se tijesno povezana teluška manjinska zajednica u Kuchingu u Sarawaku također pomaknula prema drugim jezicima. Podaci sakupljeni na temelju razgovora u domaćem okruženju pokazuju koji je dominantan jezik kojim se služe članovi zajednice, a raspravlja se i o stavu zajednice prema uporabi jezika predaka. Te su informacije prikupljene putem nestrukturiranih intervjua s članovima zajednice. Zaključuje se da zatvorene i guste mreže ne osiguravaju očuvanje jezika.