Stanovništvo Vinkovaca i Vukovara u razdoblju njihova oblikovanja u urbane cjeline: kraj 18. i početak 19. stoljeća

Sažetak

U radu se uspoređuju demografske značajke dvaju slavonsko-srijemskih gradova tijekom razdoblja njihova oblikovanja u urbane cjeline krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Autorica primjenjuje komparativni pristup i nastoji utvrditi sličnosti i razlike između Vinkovaca i Vukovara u demografskoj strukturi i oblicima naseljavanja tih dvaju naselja tijekom njihove »početne urbanizacije«. Polazeći od opravdanosti komparacije tih dvaju gradova – prostorna blizina, slične povijesne okolnosti, usporedivi ekohistorijski sustavi u kojima nastaju, kao i njihovi različiti statusi unutar Habsburške Monarhije – autorica njihovom usporedbom uočava velik utjecaj države i apsolutističkih reformi na urbani razvoj u tim pograničnim naseljima hrvatskoga i habsburškog prostora. Osim toga veliku važnost u njihovu urbanom oblikovanju imao je demografski aspekt i uloga migracija te organizirana politika naseljavanja. Potrebe Vinkovaca i Vukovara kao urbanih središta za novim stanovništvom bile su uglavnom pokrivane naseljavanjem stanovništva iz drugih krajeva Monarhije, kao i iz hrvatskih zemalja pod drugim jurisdikcijama te iz drugih zemalja pod osmanskom vlašću. Doseljavanje novoga stanovništva iz različitih krajeva omogućuje oporavak i jačanje tih naselja nakon osmanskoga razdoblja. Unatoč pritjecanju novih demografskih elemenata cijeli prostor Slavonije i Srijema, kao Vinkovci i Vukovar, u usporedbi s drugim dijelovima Monarhije predstavljaju područja slabe naseljenosti. Važnu ulogu u životu tih gradova igrale su najbrojnije etničke odnosno vjerske skupine, katolici i pravoslavni.