Interkulturno i interlingvističko posredovanje u zdravstvenom sustavu: izazov u upravljanju sukobom

Sažetak

U današnje vrijeme mlade žene i njihova djeca najčešći su migranti korisnici zdravstvenih us¬luga, pa se posebice oni mogu susresti s različitim kulturnim tumačenjima zdravlja, bolesti, liječenja i majčinstva. Teškoće uočene u interkulturnoj komunikaciji nagnale su zdravstveni sustav na pro¬micanje posredovanja putem upletanja treće osobe, koja potiče uzajamno razumijevanje sudionika i njihovo međusobno prihvaćanje. Ovdje predstavljeno istraživanje usredotočuje se na interkulturnu komunikaciju u zdravstvenim službama između zdravstvenog osoblja i pacijenata migranata. Kako bi postiglo taj cilj, istraživanje nastoji spojiti različite teorijske i metodološke pristupe: analizu razgovora s ciljem zapažanja interakcije između zdravstvenog osoblja i pacijenata, pri čemu upozorava na distribuciju replika između sudionika; analizu kulturnih pretpostavki zdravstvenog sustava kao komunikacijskog sustava sa specifičnom funkcijom u društvu, ističući kontekstualizirane replike, to jest kulturne pretpostavke koje usmjeruju interakcijski sustav kao rezultat širega društvenoga konteksta i koje pripadaju kulturnim identitetima što ga obilježavaju. Primijetili smo da u većini slučajeva pacijenti imaju malo mogućnosti da odgovore na liječnikova pitanja, postave pitanja ili iznesu dvojbe. Zamjenjujući pacijente kao glavne sudionike u interakciji, posrednik nikada ne odbacuje liječnikova upozorenja, nikada ne izražava sumnju i nikada ne pita pacijenta ima li razloga u nešto sumnjati ili nešto odbiti. Na taj način interlingvističko i interkulturno posredovanje umanjuje važnost širega društvenoga konteksta i trajnosti veza između stranaka te njihova društvenog i političkog prepoznavanja.