Etnocentrizam, autoritarne tendencije i religioznost: relacije na uzorku zagrebačkih studenata

Sažetak

U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja kojim se nastojala utvrditi prediktivna važnost različitih autoritarnih tendencija (tradicionalne rodne uloge, autoritarna poslušnost, konformizam) u pogledu izražavanja etnocentrizma čija struktura stavova upućuje na nacionalistički sentiment. Drugi cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj deklarativne religioznosti na latentnu konfiguraciju etnocentrizma i varijabli autoritarnih tendencija. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata prve godine Sveučilišta u Zagrebu (N = 223). Homogenost mjernih instrumenata provjerena je faktorskom analizom uz varimax-rotaciju, a njihova pouzdanost izračunata je Cronbachovim koeficijentom. U daljnjoj multivarijantnoj obradi podataka upotrijebljene su faktorski ekstrahirane dimenzije. Rezultati regresijske analize pokazali su da su tradicionalne rodne uloge (patrijarhalizam) i konformizam značajni prediktori etnocentrizma. Oko 31% varijance etnocentrizma objašnjeno je prediktorskim varijablama. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize pokazali su značajan utjecaj deklarativne religioznosti na latentnu konfiguraciju etnocentrizma i autoritarnih tendencija. Struktura kanoničkog faktora upućuje na postojanje obrasca stavova i vrijednosti višeg reda, nazvanog »društveni konzervativizam«. Relativno mali postotak varijance (oko 12%) u skupu ispitivanih varijabli može se pripisati razlikama u deklarativnoj religioznosti, što upućuje na razmjerno skromno značenje religioznosti u predikciji društvenoga konzervativizma. Premda su rezultati istraživanja u skladu s drugima provedenima u Hrvatskoj na uzorcima opće populacije, autor je na primjeru Vojvodine pokazao da međuodnosi etnocentrizma, autoritarnih tendencija, konformizma i religioznosti nisu jednoznačni u društvu s drugačijim kulturnim naslijeđem i političkim kontekstom u kojem se živi.